Muzej betinske drvene brodogradnje smješten je u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini Betine u samom centru mjesta, u zdanju koje samo po sebi ima kulturnu i povijesno – graditeljsku važnost. Betina je malo mjesto, tipične dalmatinske arhitekture, a broji oko 800 stanovnika koji se pretežno bave turizmom, poljoprivredom, ribarstvom, zanatstvom i obrtništvom.
Znanje o brodogradnji ljubomorno se čuvalo generacijama i čak ni članovi obitelji nisu znali tajnu brodograditeljskog zanata – crtanja brodskih linija. Znanje o dizajnu se unutar brodograditeljskih obitelji strogo čuvalo, prenosilo se s glavnog majstora prota na najsposobnijeg šegrta. Samo je proto znao dizajnirati brod i on je odlučivao kome će znanje prenijeti. Jedna od najznačajnijih uloga ovog Muzeja je prenošenje znanja.
Vrhunac umijeća betinskih brodograditelja može se sažeti u betinskoj gajeti, drvenom brodu od 5 – 8 metara dužine i 2 do 2,6 metara širine, s jedrom kao glavnim porivnim sredstvom. Umijeće gradnje ovog drvenog broda prepoznato je od strane Ministarstva kulture RH i uvršteno u Registar kulturnih dobara RH kao nematerijalna kulturna baština.Proces prikupljanja predmeta, snimanja razgovora s brodograditeljima i oblikovanje muzejske koncepcije trajao je oko dvije godine. Tokom tog vremena od velike pomoći pri prikupljanju informacija bili su članovi udruge Betinska gajeta 1740, ali i ostali stanovnici otoka.
Projekt Muzeja savršen je primjer uspješne komunikacije i suradnje među dionicima. Cilj dokumentiranja znanja o tradicijskoj brodogradnji ostvaren je kroz niz intervjua s brodograditeljima, a njihove riječi pretočene su u tekstove legendi koje prate posjetitelja kroz postav.
U oblikovanju priče od velike pomoći je bilo korištenje modernih tehnologija kojima se stvorio ambijent u svakoj pojedinoj prostoriji u Muzeju. Multimedijalna 3D igrica je implementirana s ciljem da se mlađim generacijama približi znanje o sastavnim dijelovima betinske gajete.
Lokalno stanovništvo može nadopunjavati muzejske zbirke kroz otvorenu bazu podataka o betinskoj brodogradnji koja je kreirana baš u tu svrhu. Dokumentarni film o betinskim brodograditeljima Vanka škvare, ciko mandroča kontinuirano se prikazuje na velikom ekranu i posjetiteljima pruža uvid u njihova iskustva u brodogradnji. Velik značaj filma je u tome što prikazuje način crtanja brodskih linija, najviše brodograditeljsko znanje u prošlosti strogo čuvano unutar obitelji. U etnografskom dijelu, zakrivljeno filmsko platno i projektor namjerno dominiraju Sobom svakodnevnog života zbog mnoštva ljudi iz lokalne zajednice koji su protagonisti video uratka o tradicijskim svadbenim običajima.
Muzej betinske drvene brodogradnje svojim aktivnostima usmjeren je ka očuvanju i promoviranju tradicijske drvene brodogradnje kao i cjelokupne otočne kulturne baštine. Muzej je osnovan s ciljem da bude ustanova koja potiče lokalno stanovništvo da razvija svijest o vrijednosti brodograditeljskog i kulturnog naslijeđa, predstavlja lokalne tradicije, obogaćuje turističku ponudu i postane informacijski centar o lokalnoj kulturnoj baštini. Uređenje stalnog postava Muzeja betinske drvene brodogradnje tek je početak djelovanja usmjerenih revitalizaciji tog zanata i upotrebe drvenog broda.
Projekt Muzeja betinske drvene brodogradnje zapravo još nije završen i dio je integriranog projekta revitalizacije stare mjesne jezgre, a poseban naglasak stavlja se na mjesnu lučicu s privezanim drvenim brodovima – gajetama, lađama, kaićima i leutima. Mještani su na svoju vlastitu inicijativu u prve redove privezali najreprezentativnije brodove, one koji imaju tradicijsku armu i redovito se održavaju te tako spontano stvorili ono o čemu danas govorimo kao o Muzeju na otvorenom ili Muzeju izvan zidova. Posebno istaknuto mjesto u mjesnoj lučici ima gajeta Cicibela, ponos betinske brodogradnje i uspješne rekonstrukcije, zaštićena kao prva gajeta na popisu pokretnih kulturnih dobara RH.
Muzej čuva vrijedno znanje o tradicijskoj drvenoj brodogradnji koja je neizostavan dio hrvatskog pomorskog naslijeđa, a samim time i važan dio europske pomorske kulturne baštine.