Home / Muzej betinske drvene brodogradnje

Muzej betinske drvene brodogradnje

Muzej betinske drvene brodogradnje smješten je u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini Betine u samom centru mjesta, u zdanju koje samo po sebi ima kulturnu i povijesno – graditeljsku važnost. Betina je malo mjesto, tipične dalmatinske arhitekture, a broji oko 800 stanovnika koji se pretežno bave turizmom, poljoprivredom, ribarstvom, zanatstvom i obrtništvom.

Znanje o brodogradnji ljubomorno se čuvalo generacijama i čak ni članovi obitelji nisu znali tajnu brodograditeljskog zanata – crtanja brodskih linija. Znanje o dizajnu se unutar brodograditeljskih obitelji strogo čuvalo, prenosilo se s glavnog majstora prota na najsposobnijeg šegrta. Samo je proto znao dizajnirati brod i on je odlučivao kome će znanje prenijeti. Jedna od najznačajnijih uloga ovog Muzeja je prenošenje znanja.

 

Vrhunac umijeća betinskih brodograditelja može se sažeti u betinskoj gajeti, drvenom brodu od 5 – 8 metara dužine i 2 do 2,6 metara širine, s jedrom kao glavnim porivnim sredstvom. Umijeće gradnje ovog drvenog broda prepoznato je od strane Ministarstva kulture RH i uvršteno u Registar kulturnih dobara RH kao nematerijalna kulturna baština.Proces prikupljanja predmeta, snimanja razgovora s brodograditeljima i oblikovanje muzejske koncepcije trajao je oko dvije godine. Tokom tog vremena od velike pomoći pri prikupljanju informacija bili su članovi udruge Betinska gajeta 1740, ali i ostali stanovnici otoka.

Projekt Muzeja savršen je primjer uspješne komunikacije i suradnje među dionicima. Cilj dokumentiranja znanja o tradicijskoj brodogradnji ostvaren je kroz niz intervjua s brodograditeljima, a njihove riječi pretočene su u tekstove legendi koje prate posjetitelja kroz postav.

U oblikovanju priče od velike pomoći je bilo korištenje modernih tehnologija kojima se stvorio ambijent u svakoj pojedinoj prostoriji u Muzeju. Multimedijalna 3D igrica je implementirana  s ciljem da se mlađim generacijama približi znanje o sastavnim dijelovima betinske gajete.

Lokalno stanovništvo može nadopunjavati muzejske zbirke kroz otvorenu bazu podataka o betinskoj brodogradnji koja je kreirana baš u tu svrhu. Dokumentarni film o betinskim brodograditeljima Vanka škvare, ciko mandroča kontinuirano se prikazuje na velikom ekranu i posjetiteljima pruža uvid u njihova iskustva u brodogradnji. Velik značaj filma je u tome što prikazuje način crtanja brodskih linija, najviše brodograditeljsko znanje u prošlosti strogo čuvano unutar obitelji. U etnografskom dijelu, zakrivljeno filmsko platno i projektor namjerno dominiraju Sobom svakodnevnog života zbog mnoštva ljudi iz lokalne zajednice koji su protagonisti video uratka o tradicijskim svadbenim običajima.

Muzej betinske drvene brodogradnje svojim aktivnostima usmjeren je ka očuvanju i promoviranju tradicijske drvene brodogradnje kao i cjelokupne otočne kulturne baštine. Muzej je osnovan s ciljem da bude  ustanova koja potiče lokalno stanovništvo da razvija svijest o vrijednosti brodograditeljskog i kulturnog naslijeđa, predstavlja lokalne tradicije, obogaćuje turističku ponudu i postane informacijski centar o lokalnoj kulturnoj baštini. Uređenje stalnog postava Muzeja betinske drvene brodogradnje tek je početak djelovanja usmjerenih revitalizaciji tog zanata i upotrebe drvenog broda.

Projekt Muzeja betinske drvene brodogradnje zapravo još nije završen i dio je integriranog projekta revitalizacije stare mjesne jezgre, a poseban naglasak stavlja se na mjesnu lučicu s privezanim drvenim brodovima – gajetama, lađama, kaićima i leutima. Mještani su na svoju vlastitu inicijativu u prve redove privezali najreprezentativnije brodove, one koji imaju tradicijsku armu i redovito se održavaju te tako spontano stvorili ono o čemu danas govorimo kao o Muzeju na otvorenom ili Muzeju izvan zidova. Posebno istaknuto mjesto u mjesnoj lučici ima gajeta Cicibela, ponos betinske brodogradnje i uspješne rekonstrukcije, zaštićena kao prva gajeta na popisu pokretnih kulturnih dobara RH. 

Muzej čuva vrijedno znanje o tradicijskoj drvenoj brodogradnji koja je neizostavan dio hrvatskog pomorskog naslijeđa, a samim time i važan dio europske pomorske kulturne baštine.

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close