Home / Nekategorizirano / Maritimna baština Preka

Maritimna baština Preka

U nedjelju, 02. srpnja smo u Preku na otoku Ugljanu otvorili izložbu “Maritimna baština Preka”. Izložba je nastala u suradnji s Turističkom zajednicom Preko, Općinom Preko i Pučkim otvorenim učilištem Dom na žalu.

Izložba daje uvid u povijesne, geografske i društvene okolnosti koje su učinile Preko polazišnom točkom brojnih generacija težaka koji se svakodnevno odlazili na svoje prekomorske posjede. Priješki posjed je bio obiman, a proporcionalna tome je bila i flota u priješkoj vali. Gajete, leuti i kaići bili su nezamjenjivo prijevozno sredstvo. Svakodnevno su Priječani brodovima odlazili u svoja polja. Za ribarenje su ih koristili tek usput, a ulov su koristili za vlastitu prehranu.

Mjesto Preko, zbog svog izuzetno povoljnog geografskog položaja, a time i bliskih veza sa Zadrom, kroz povijest je imalo veliko značenje za sjevernodalmatinski obalni prostor. Samo ime naselja – Preko (Oltre) upućuje na najbližu luku otoka Ugljana u odnosu na Zadar, svjedoči o povezanosti njegova razvoja s blizinom Zadra i zadarskog kraja, a u konačnici i formiranja Preka kao glavnog otočnog prometnog i administrativnog središta. Općina Preko površinom je najveća upravna jedinica na otoku Ugljanu i obuhvaća pet naselja.

Obalnom vizurom mjesta je, osobito ranije, dominirala nešto finija, urbanija arhitektura i lijepe kuće izgrađene kao ladanjski posjedi zadarskih obitelji u periodu do konca 19. stoljeća.

Povijesni razvoj Preka obilježen je težaštinom, kao i u najvećem broju otočnih zajednica u prošlosti. Stanovnici Preka bavili su se primarno zemljoradnjom i stočarstvom, a ribarstvom uglavnom za vlastite potrebe. Gospodarski uzlet Preka započeo je otkupom crkvenih posjeda u 19. stoljeću kad se priješki prekomorski posjed protezao sve od Privlake do Sukošana na susjednom kopnu te na otocima Ravi, Sestrunju, Rivnju, mjestu Vlašići na otoku Pagu i mjestu Neviđane na Pašmanu.

Priječani nisu bili brodograditelji, ali im je brod kao otočanima bio potreban u svakodnevnom životu. Povijesni podatci o ugljanskoj floti govore o ulozi broda u životu otočana tog doba – brodovi su se koristili većinom za prijevoz do svojih posjeda, ali i za ribarstvo (Kali). Brodovi su se naručivali u brodogradilištima sjeverne i srednje Dalmacije, najvećim dijelom u Betini. Najčešći tipovi brodova na Ugljanu bile su gajete. a bilo je i bracera, leuta i kaića.  Gajeta kojom su se služili Priječani bila je široka i stabilna, tradicionalno pokretana na četiri vesla i latinsko idro. Uz latinsko, neki su plovili i na oglavno jedro – trevu. Brodovi su se koristili za prijevoz do Zadra, okolnih naselja i otoka gdje su za veleposjednike obrađivali zemlju i radili. Da bi stigli na vrijeme do svojih posjeda Priječani su se dizali jako rano, još noću, kako bi na vrijeme otpočeli s radom na zemlji. Otočni brodari su koncem 19. stoljeća svojim brodovima počeli obavljati i malu obalnu plovidbu.

Izložba donosi priču i o Cicibeli, nekadašnjoj Danici, najpoznatijoj priješkoj gajeti koja je danas dijelom muzeja na otvorenom Muzeja betinske drvene brodogradnje.

Osobito važan dio priješke povijesti usko vezane uz brod onaj je o priješkim lavandierama. Lavandiere su bile priješke pralje koje su od starog doba pa do početa 20. stoljeća i otvaranja prve praonice na paru u Zadru, gradskoj gospodi prale robu na ruke. Po robu su početkom tjedna odlazile u Zadar, vozile je brodovima nazad u Preko gdje su je prale i glačale, a onda opet krajem tjedna prevozile nazad u grad. Velik je broj prijeških žena radilo ovaj posao koji je osobito bitan dio kulturnog identiteta Preka. Nažalost, ova tradicijska aktivnost prijeških žena obilježena je tragedijom kad je krajem 19. stoljeća u nesreći na olujnom moru život izgubilo šesnaest lavandiera. U čast priješkim ženama i lavandierama, mjesni kipar Anselmo Dorkin je 2020. godine u središtu mjesta na Vrulji podigao spomenik Naša mati.

 

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close