U tijeku su pripreme za izložbu „Šime Šandrić – lik i djelo“, kojom će se predstaviti život i profesionalni opus jednog od značajnih betinskih brodograditelja druge polovice 20. stoljeća.
Ovim riječima Šime Šandrić opisuje važnost drvenih daščica – predložaka za prijenos linija drvenog broda – koje su u brodogradnji predstavljale temelj znanja svakog majstora.
“Daščice. Puno su važne. To se nije nikad pozajmljivalo. Iz ljubomore, da ne bi netko drugi preuzeo tvoj posao.”
Šime Šandrić (1922.–2014.) bio je svestrani majstor brodogradnje, brodograditelj, poslovođa novogradnje, tehnički rukovoditelj… Tijekom desetljeća rada sudjelovao je u projektiranju, izgradnji i rekonstrukciji brojnih plovila – od tradicionalnih drvenih ribarskih brodova do jedrilica, koća, remorkera i turističkih brodova za domaće i inozemne naručitelje. Njegov rad obuhvaća širok raspon projekata pri čemu je posebno značajan njegov doprinos razvoju nacrta i šablona te suradnja s registarskim i nadzornim institucijama.
Uz brodograditeljsku praksu, Šime Šandrić bio je aktivan i kao jedriličar, gdje je sudjelovao u izradi i razvoju sportskih jedrilica te u radu nekadašnje Tehnike, današnjeg Jedriličarskog kluba Žal iz Betine. Njegovo djelovanje povezuje tradicijsko znanje betinske drvene brodogradnje s tehničkom modernizacijom i širenjem djelatnosti prema novim tržištima i tipovima plovila.
Temelj izložbe čini opsežna arhivska i dokumentarna građa – originalni nacrti velikog formata, šablone, tehnička dokumentacija, fotografije gradnje i korespondencija – materijal koji je Šime vrijedno skupljao, a sačuvao njegov sin Vilije Šandrić. Riječ je o vrijednom izvoru za istraživanje razvoja betinske drvene brodogradnje u drugoj polovici 20. stoljeća.
Poseban segment njegova rada odnosi se na izradu i prilagodbu nacrta te razvoj tehničkih rješenja u razdoblju modernizacije drvene brodogradnje. Među projektima koji će biti predstavljeni nalaze se jedrilice tipa Valkerye, ribarske koće građene za Alžir te niz projekata realiziranih u suradnji s domaćim ribarskim zadrugama i turističkim poduzećima.
“Te nacrte je radija za škver. To je bilo sve do 70-te godine dok smo bili u staroj kući. Neke stvari je radija doma za škver. Ove stvari za vikinge i valkerije je radija doma, kad je firma Brodoimpeks dala posao Škveru u Betini za te jedrilice, ’57. je to negdi počelo, onda su donili nacrte od vikinga i upute što bi trebalo raditi. Prema tim nacrtima se to trebalo raditi. Međutim, kasnije je bio zahtjev da se napravi prema tim istim šablonima, onaj dio trupa, da se napravi druga verzija, komodnija, iste dužine, veće kabine, veće krme, drugačija prova i jarbol, balastna kobilica doli. To je zapravo potpuno drugi brod. Na škveru nisu imali koga da to sve napravi, pripremi za preinaku. Taj dio je on radio direktno za Brodoimpeks, putem ugovora. Tako je nastala valkerie. Po njegovim šablonama je Škver išao u proizvodnju. Vikinzi su nastali ’56. i ’57., gradili su se i drugdje, po istim nacrtima. Valkerie je nastala kasnije, par godina nakon. Bilo je tih svjetskih izložbi u Europi – Genova, Hannover, Ancona, ali i New York i još negdi, gdje su vikinzi iz Betine bili izloženi. Našao sam u arhivi Slobodne Dalmacije iz tog vremena… Našao sam desetak crtica između ’50. i ‘te godine izložbe u Anconi, Genovi… (iz razgovora s Vilijem Šandrićem).
Izložba će kronološki i tematski pratiti Šandrićev profesionalni put: od naukovanja u obiteljskom škveru u rodnoj Betini, preko rada u poratnom razdoblju i stručnog usavršavanja, do vođenja složenih projekata i suradnje s domaćim i međunarodnim naručiteljima. Poseban naglasak stavit će se na njegov dugogodišnji rad u Brodogradilištu i marini Betina, gdje je svojim projektima i tehničkim rješenjima obilježio desetljeća razvoja lokalne brodogradnje, kao i na suradnje s drugim privatnim škverovima na području sjeverne Dalmacije. I nakon umirovljenja 1981. godine, radio je na mnogobrojnim projektima domaćih brodograditelja pružajući usluge izrade nacrta za potrebe Hrvatskog registra brodova, šablona te nadzora u fazi izrade brodova.
Ova izložba centralna je izložba 2026. godine. Šime Šandrić nije bio samo brodograditelj – bio je i dokumentarist vlastitog rada. Cijeloga života vodio je urednu i preciznu arhivu: tehničke nacrte, dopise, troškovnike, fotografije i bilješke. Ta arhiva danas predstavlja rijedak i vrijedan uvid u procese drvene brodogradnje druge polovice 20. stoljeća. Može se reći da njenom realizacijom čuvamo ne samo uspomenu na jednog iznimnog čovjeka u povijesti Betine, već i podsjećamo na ključnu ulogu pojedinaca u prijenosu znanja i na trajnu kulturnu i gospodarsku vrijednost drvene brodogradnje u životu lokalne zajednice.
Izložba će se realizirati uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.