• Betina Museum of Wooden Shipbuilding
    Vladimira Nazora 7, 22244 Betina
    tel: +385 22 434 105
    e-mail: muzej@mbdb.hr
    OIB: 18373481225
    IBAN: HR5424070001100432459 OTP

    Working hours:

    November 1st - April 30th

    Monday - Saturday: 9 a.m. - 3 p.m.
    The Museum is closed on Sundays, holidays and national holidays.

    May, September and October

    Monday - Saturday: 9 a.m. - 7 p.m.
    The Museum is closed on Sundays, holidays and national holidays.

    June

    Monday - Saturday: 9 a.m. to 9 p.m.
    The Museum is closed on Sundays, holidays and national holidays.

    July 1st - August 31th :

    Monday - Sunday: 9 a.m. to 9 p.m.

    Group visits outside specified time need to be arranged at least 5 days earlier.

    All special arangements (workshops, boat excursions) need to be previously arranged by e-mail on muzej@mbdb.hr or cell +385 98 646 648.

    Ticket prices

    Adults: 5,00 €

    Children up to 7: free of charge

    Pupils, students and seniors: 3,50 €

    20% discount on group visits (min. 20 persons)

    Free admission for tour guides and group leaders, members of ICOM and museum associations

    Audio guide English, German and Italian
    Use of the guide – free of charge

    Expert guidance

    Price (per group): 15,00 € (by prior arrangement)

    Expert guidance outside the museum

    Price (per group): 15,00 € (by prior arrangement)

    Preschool children and pupils: free of charge

    Expert guidance in English or Italian

    Price (per group): 20,00 € (by prior arrangement)

  • Radno vrijeme

    Od 1. studenog do 30. travnja:
    Ponedjeljak – subota: 9 - 15
    Nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Svibanj, rujan i listopad:
    Ponedjeljak – subota: 9 - 19
    Nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Lipanj:
    Ponedjeljak – subota: 9 - 21
    Nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Od 1. srpnja do 31. kolovoza
    Ponedjeljak – nedjelja: 09 - 21

    Muzej po dogovoru ili prema najavi otvara izložbeni prostor i izvan gore navedenog radnog vremena.

    Grupne posjete potrebno je prethodno najaviti najmanje 5 dana ranije.

    Sve posebne aranžmane (radionice, izlete u gajetama, poludnevni / cjelodnevni program) potrebno je prethodno dogovoriti na broj mobitela +385 98 646 648 ili mailom na muzej@mbdb.hr

    Cijene ulaznica

    Odrasli: 5,00 €
    Djeca do 7 godina: besplatno
    Učenici, studenti, umirovljenici: 3,50 €
    Popust od 20% na grupe (min. 20 osoba)

    Ulaznice su besplatne za turističke vodiče i pratitelje organiziranih grupa, članove ICOM-a i muzejskih društava

    Audio vodič
    Engleski, njemački i talijanski
    Cijena jednokratnog korištenja vodiča – besplatno

    Stručno vodstvo

    Cijena (po grupi do 50 osoba): 15,00 € (uz najavu)

    Stručno vodstvo izvan Muzeja

    Cijena (po grupi do 50 osoba) za razgled mjesta u pratnji stručnog osoblja Muzeja 15,00 €

    Predškolska djeca: besplatno

    Stručno vodstvo na stranim jeziku EN, TAL

    Cijena (po grupi do 50 osoba) za razgled mjesta u pratnji stručnog osoblja Muzeja 20,00 €

Home / Blog / Brganja – etimologija riječi

Brganja – etimologija riječi

Ovaj ulomak preuzet je iz rada Ivane Škevin O povijesti nekih betinskih i murterskih riječi objavljenom u Murterskom godišnjaku 11-12 (2015.), str. 119-142.

Brgȁnja fi bragȅše fpl

Jedna od posuđenica par excellence, u smislu da su govornici preuzeli predmet zajedno s označiteljem iz strane kulture je brgȁnja f ‘ribarska sprava (ili art) za lov školjaka, napravljena od željeznog okvira i žičane ili mrežaste košare; vuče se po dnu za brodom’. Boerio potvrđuje ovaj termin u venecijanskom u varijanti bragagna i opisuje ga kao ‘dugu i široku mrežu potegaču, koja se neko vrijeme poteže s broda a zatim se vadi puna ribe’ (BOE 96). O ovom ribarskom terminu govore svi konzultirani mletački izvori: Boerio (BOE 96), Rosamani (VMGD 28), Doria za tršćanski (GDDT 89), Marcato za mletački (RELV 27) i Battisti i Alessio za talijanski (DEI 586). Postoje međutim neke razlike u opisima, vezane prvenstveno za dimenzije i upotrebu ove mreže. Rosamani, primjerice, potvrđuje da se bragagna koristi za lov cipala (VMGD 28) a Miotto za mletački govor Zadra, pod natuknicom cocia (VDVD 54), naglašava da se mreža koča, ukoliko je malih dimenzija i ukoliko je vuče samo jedan brod, zove bragànza. Rosamani također navodi da je bragozo ‘brod opremljen za ribarenje s mrežom kočom’ (VMGD 29). Naziv ove arti potekao je upravo od imena broda koji je vukao brgȁnju (bragozo > bragagna), točnije dodavanjem na osnovu braga ‘nogavica’, riječi argagna (< grč. orgánion) ‘sprava, oruđe, alat, oprema’ (DEI 586). Danas je, u Betini i Murteru, brgȁnja art manjih dimenzija koja se vuče s broda, na dubini od 3-4 do 10-15 metara. Služi za lov školjaka, kunjaka, mušula i spužava. Ovaj ribarski termin ne potvrđuju konzultirani rječnici jadranskih, ni južnih ni sjevernih, čakavskih govora a ne poznaju ga niti usmeno ispitani izvorni govornici Pašmana i Premude. Noviji venecijanski izvori iz područja ribarstva navode da se mreža bragagna više ne koristi kao prije. O nekadašnjoj važnosti i vitalnosti ovog termina kao i o nekadašnjoj upotrebi ove mreže govori i činjenica da je riječ brganja poslužila kao osnova za stvaranje novih riječi dodavanjem hrvatskih dočetaka. Tako je nastao glagol brganjȁti imprf ‘loviti školjke brganjom’, zatim brganjâš m, tj vjetar maestral koji najavljuje idealne uvjete za potezanje i ribolov s brganjom. Drugim riječima, to je naziv vjetra koji pogoduje i olakšava potezanje brganje. Brganja je jedan od vitalnijih mletacizama u govoru Betine. Istraživanje provedeno 2011. pokazalo je da od 21 ispitanika, stanovnika Betine svih životnih dobi i obrazovanja, njih 17 poznaje pravo, ribarsko, značenje riječi. Mlađim je ispitanicima riječ uglavnom bila poznata zbog imena fešte, Dan Brganje, ali nisu poznavali njeno pravo značenje. Možemo li reći da je ovaj ribarski termin na putu da promijeni značenje? U prošlosti je bila jedna od korištenijih arti za lov školjaka koje su bile namijenjene isključivo za prehranu uže i šire obitelji. Danas se više ne ide na brganju, ali je ovaj mletacizam u govoru Betine i Murtera i dalje vitalan zato što se nekadašnje važne uloge brganje Betinjani jedanput godišnje prisjećaju na fešti Dan Brganje. Govornici Betine su brganji kao uporabnom predmetu i kao konkretnoj imenici dodijelili novu, apstraktnu vrijednost tradicije i kolektivne memorije. U ovom slučaju dakle, govorimo o komercijalizaciji značenja. Izvučena iz svojeg originalnog semiotičkog (ribarskoga) prostora, brganja je dobila novo značenje primjerenije današnjem društvu a prvenstveno današnjoj, turizmu orijentirano ekonomiji. Bragȅše su također mletačka posuđenica preuzeta u cjelini: značenje ‘u gornjem dijelu šire, a kod gležnja stisnute suknene hlače’ (RGOM 57, RGV 28) i označitelj braghesse (BOE 96) i braghese (VG 112). U Korčuli bragešȗn je ‘odijelce za dijete’ (RGGK 33). U talijanskom, braca je ‘nogavica’ a brachesse su ‘široke hlače, po turski’. Preneseno i šaljivo značenje ove tal. var. je ‘široke hlače’ ili ‘velike ženske mudante’ (VLIcd). Osnova brag- prisutna je u mnogim pom. terminima: u prethodno opisanoj brgȁnji, kao i u terminima brâga, bragȅta, bragatûra, imbragȁt, bragĩr, brahũr i bragȍc (BB 53). Ona je po Vinjinom mišljenju „arhisemantizam mnogim leksičkim izdancima“ u koje ubrajamo i one koji ne pripadaju pom. ili rib. terminologiji poput leme brageše čiji je krajnji etimon upravo gal. brāca ‘gaće’ (REW 1252, BB 50-1, JEti I 64-5).

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close