Tradicijski način prehrane na otoku Murteru pripada mediteranskom tipu prehrane i, pogotovo u starije doba, uključuje prehranu u kojoj dominiraju namirnice kao što su zeleno lisnato povrće, žitarice, mahunarke, riba, maslinovo ulje… Meso se tada jelo samo u blagdane, kruh se spremao jednom do dva puta tjedno, a ispečeni bubci raspoređivali su se na dane u tjednu. Od voća jela se smokva, višnja, trešnja, murva (dud), a neke prepoznatljive namirnice su bob, čičvarda (slanutak), kupus, blitva, špinjak, krumpir, biži (grašak), fažol (grah)… Tradicionalna otočka kuhinja bila je izrazito jednostavna, pa i oskudna. Obitelji su bile velike i puno se radilo. Oni koji su radili u polju jeli su na intradi. Jelo se što se imalo u polju ili u vrtu, sezonske namirnice. Nije bilo vremena za točno određen raspored obroka ili precizno definirane dnevne obroke…
Gajeta Jaka
U travnju 2022. je na škveru Marin porinuta je gajeta Jaka vlasnika Eda Jakovčeva. Izgradio ju je 1975. godine brodograditelj Nikola Šandrić, poznatiji kao Miko Barin. Duga je 6,50m, a široka 2,38m. Zadnji put je plovila 2005. godine na regatama na latinsko idro. Nakon toga smještena je bila u prizemlju obiteljske kuće u Varošu u Betini, čekajući obnovu. Budući da je kuća u kojoj je bila smještena na takvoj poziciji da je brod mogao izaći samo morskim putem, rasušenu gajetu omotanu u ceradu potegli su kaićem do škvera. Od njezine izgradnje sve do 2021. godine, kad je rekonstrukciju počeo obavljati brodograditelj Ante Fržop, gajeta se nijednom nije obnavljala. Na gajeti je u procesu obnove izmijenjeno preko 90% originalne građe. Dio po dio je vađen i…
Život jedne gajete
Gajetu dužine 5,90m, širine 2,12m izgradili su Šime i Ljube Filipi u Sukošanu za naručitelja Bepa iz Kaprija 1968. godine. Gradnji gajete svjedoči originalni zapis iz njihove knjižice narudžbi u kojoj su navedene dimenzije budućeg broda, a sačuvan je i polumodel po kojem su Šime i Ljube napravili brod. Gajeta je promijenila više vlasnika i imena, a najduže je bila u obitelji Radovčić iz Kaprija. Njome je upravljala zapravo Vera Radovčić, koja ju je vozila, njome ribarila i vodila računa o njoj, dok je njen muž Ante bio pomorac. Prodali su je u Jezera na otoku Murteru Mateu Pirjaku 2013. godine, a on je bio dužan voditi računa da se dobro skrbi o njoj i „izliva“ je redovito te jednom mjesečno fotografirati gajetu i poslati…
Argan
Argan je drveno vitlo koje služi za istezanje broda na suho radi popravka. Izrađuje se od hrastovine. Najmanje pet ljudi potrebno je da se pokrene argan, a broj ljudi koji sudjeluju u radu ovisi i o veličini i težini broda. Dvije grede položene kroz utor na vrhu nazivaju se ruke i služe za pokretanje naprave. Što su grede veće dužine, veća je poluga. Pri istezanju broda iz mora najprije se napravi jednostruki unjuli konop koji se zakači za saonice broda, koje se nalaze pod njim. Saonice imaju dva sedla na koja brod zajaše, a preko njih je vezana željezna osovina (ašpa) oko koje se stavlja podesiva obujmica (braga) ili kuka. Saonice su se nekad mazale lojem, vezivale za brod, a potom su se vrućim lojem…
Priča o nošnjama
Do prid (drugi svjetski) rat su se nosile suknje starinske. Novije nošnje su potle (poslije) rata. Rakam za košuje se veza na iglu. Plele su žene na kuku ili na dvi zbice (igle), od tankih tankih konac, ka i no kad ideš krpati. Čipka se posli kupovala. Sve si mora na ruke. Huštani su bili od crne debele robe iz dućana. Svekar kad je bija u Argentini bija mi je posla robe za raditi huštane. Huštani su bili na pramenice (naramenice). Kad ko ne bi ima života, snage, ko je bija mršav, izgubija bi robu bez pramenic. Roba za košuju se kupovala. Ko je ima šoldi kupija bi čipku, a ko ni ima mora je sebi naplesti. Čenašiće (ukras na košulji) su žene same radile….
Priča o Sandokanu
U zadnjim danima ljeta posjetili su nas Marino i Biserka Ivančić, naručitelji i prvi vlasnici leuta Sandokan. Donijeli su nam fotografije njegovog porinuća te davne 1978. godine. Sa sjetom pričaju o dogovoru o gradnji broda, idejama kojima su se vodili pri uređenju i meštru koji ga je izgradio. Brod je imao ugled. Kad su njime plovili po Jadranu svi su ga gledali i divili mu se, kažu. Sandokana, leut dužine 8,53m, širine 2,90m, je napravio pok. Šime Jušić, betinski brodograditelj. Naručitelji su željeli tradicijski leut kakve su viđali po Betini i Murteru, ali osuvremenjen i drugačiji. Za Šimu su dobili preporuku, a vidjeli su i njegove ranije radove. Željeli su da vozi samo na motor i da bude crne boje, koja je bila rijetkost u…
Porinuće leuta Kvarneriol
Danas je u škveru Marin brodograditelja Ante Fržopa porinut leut imena Kvarneriol, dužine 8 metara, širine 3 metra. Ima lantinu dužine 12 metara i motor od 57 konjskih snaga. Registriran je za prijevoz 12 osoba. Opremljen je tankom za naftu od 150l i tankom za vodu od 150l. Ima bogatu opremu, wc s umivaonikom i predviđen prostor za kuhanje. Napravljen je za višednevno jedrenje i duži boravak na moru. To je jedan naš mali tradicionalni brod koji je pretvoren u jahtu, ali je još uvijek tradicionalan jer se može u nuždi na dva vesla veslati. Jedno veslo na provi, drugo veslo na krmi. I s njime jedriti, kao šta se uvijek jedrilo, tradicionalno, na latinsko idro – o brodu je rekao meštar Ante Fržop. Rebra…
Prilog poznavanju betinske brodogradnje – Murterski godišnjak 2018.
U ovogodišnjem, XV. broju Murterskog godišnjaka, objavljen je Prilog poznavanju betinske brodogradnje, autorice Kate Šikić Čubrić, ravnateljice Muzeja betinske drvene brodogradnje, u kojem je sažeto prikazan pregled brodogradnje u Betini od njenog prvog povijesnog spomena do danas. KRATKI PREGLED BRODOGRADNJE U BETINI “Mi živimo na otoku. Možemo reći da je prvo nasta brod, a onda otočani. Trebalo je prvo napraviti brod da bi doša na otok i posta otočanin.” Ante Fržop, brodograditelj POTREBA ZA BRODOVIMA Stanovnici otoka Murtera su od početaka formiranja naselja u 14. i 15. stoljeću bili težaci, zemljoradnici i stočari. Na relativno malom otoku zbog prirodnog prirasta do prenapučenosti je došlo već u drugoj polovici 16. stoljeća. Poljoprivredni kapaciteti otoka brzo su se crpili. Kulturi su se privela i manje plodna područja…
Brganja – etimologija riječi
Ovaj ulomak preuzet je iz rada Ivane Škevin “O povijesti nekih betinskih i murterskih riječi“ objavljenom u Murterskom godišnjaku 11-12 (2015.), str. 119-142. Brgȁnja fi bragȅše fpl Jedna od posuđenica par excellence, u smislu da su govornici preuzeli predmet zajedno s označiteljem iz strane kulture je brgȁnja f ‘ribarska sprava (ili art) za lov školjaka, napravljena od željeznog okvira i žičane ili mrežaste košare; vuče se po dnu za brodom’. Boerio potvrđuje ovaj termin u venecijanskom u varijanti bragagna i opisuje ga kao ‘dugu i široku mrežu potegaču, koja se neko vrijeme poteže s broda a zatim se vadi puna ribe’ (BOE 96). O ovom ribarskom terminu govore svi konzultirani mletački izvori: Boerio (BOE 96), Rosamani (VMGD 28), Doria za tršćanski (GDDT 89), Marcato za…