Home / "Blog"

Priča o nošnjama

Do prid (drugi svjetski) rat su se nosile suknje starinske. Novije nošnje su potle (poslije) rata. Rakam za košuje se veza na iglu. Plele su žene na kuku ili na dvi zbice (igle), od tankih tankih konac, ka i no kad ideš krpati. Čipka se posli kupovala. Sve si mora na ruke. Huštani su bili od crne debele robe iz dućana. Svekar kad je bija u Argentini bija mi je posla robe za raditi huštane. Huštani su bili na pramenice (naramenice). Kad ko ne bi ima života, snage, ko je bija mršav, izgubija bi robu bez pramenic. Roba za košuju se kupovala. Ko je ima šoldi kupija bi čipku, a ko ni ima mora je sebi naplesti. Čenašiće (ukras na košulji) su žene same radile….

Priča o Sandokanu

U zadnjim danima ljeta posjetili su nas Marino i Biserka Ivančić, naručitelji i prvi vlasnici leuta Sandokan. Donijeli su nam fotografije njegovog porinuća te davne 1978. godine. Sa sjetom pričaju o dogovoru o gradnji broda, idejama kojima su se vodili pri uređenju i meštru koji ga je izgradio. Brod je imao ugled. Kad su njime plovili po Jadranu svi su ga gledali i divili mu se, kažu. Sandokana, leut dužine 8,53m, širine 2,90m, je napravio pok. Šime Jušić, betinski brodograditelj. Naručitelji su željeli tradicijski leut kakve su viđali po Betini i Murteru, ali osuvremenjen i drugačiji. Za Šimu su dobili preporuku, a vidjeli su i njegove ranije radove. Željeli su da vozi samo na motor i da bude crne boje, koja je bila rijetkost u…

Porinuće leuta Kvarneriol

Danas je u škveru Marin brodograditelja Ante Fržopa porinut leut imena Kvarneriol, dužine 8 metara, širine 3 metra. Ima lantinu dužine 12 metara i motor od 57 konjskih snaga. Registriran je za prijevoz 12 osoba. Opremljen je tankom za naftu od 150l i tankom za vodu od 150l. Ima bogatu opremu, wc s umivaonikom i predviđen prostor za kuhanje. Napravljen je za višednevno jedrenje i duži boravak na moru. To je jedan naš mali tradicionalni brod koji je pretvoren u jahtu, ali je još uvijek tradicionalan jer se može u nuždi na dva vesla veslati. Jedno veslo na provi, drugo veslo na krmi. I s njime jedriti, kao šta se uvijek jedrilo, tradicionalno, na latinsko idro – o brodu je rekao meštar Ante Fržop. Rebra…

Prilog poznavanju betinske brodogradnje – Murterski godišnjak 2018.

U ovogodišnjem, XV. broju Murterskog godišnjaka, objavljen je Prilog poznavanju betinske brodogradnje, autorice Kate Šikić Čubrić, ravnateljice Muzeja betinske drvene brodogradnje, u kojem je sažeto prikazan pregled brodogradnje u Betini od njenog prvog povijesnog spomena do danas.     KRATKI PREGLED BRODOGRADNJE U BETINI   “Mi živimo na otoku. Možemo reći da je prvo nasta brod, a onda otočani. Trebalo je prvo napraviti brod da bi doša na otok i posta otočanin.” Ante Fržop, brodograditelj   POTREBA ZA BRODOVIMA Stanovnici otoka Murtera su od početaka formiranja naselja u 14. i 15. stoljeću bili težaci, zemljoradnici i stočari. Na relativno malom otoku zbog prirodnog prirasta do prenapučenosti je došlo već u  drugoj polovici 16. stoljeća. Poljoprivredni kapaciteti otoka brzo su se crpili. Kulturi su se privela…

Brganja – etimologija riječi

Ovaj ulomak preuzet je iz rada Ivane Škevin “O povijesti nekih betinskih i murterskih riječi“ objavljenom u Murterskom godišnjaku 11-12 (2015.), str. 119-142. Brgȁnja fi bragȅše fpl Jedna od posuđenica par excellence, u smislu da su govornici preuzeli predmet zajedno s označiteljem iz strane kulture je brgȁnja f ‘ribarska sprava (ili art) za lov školjaka, napravljena od željeznog okvira i žičane ili mrežaste košare; vuče se po dnu za brodom’. Boerio potvrđuje ovaj termin u venecijanskom u varijanti bragagna i opisuje ga kao ‘dugu i široku mrežu potegaču, koja se neko vrijeme poteže s broda a zatim se vadi puna ribe’ (BOE 96). O ovom ribarskom terminu govore svi konzultirani mletački izvori: Boerio (BOE 96), Rosamani (VMGD 28), Doria za tršćanski (GDDT 89), Marcato za…

Tradicijske metode crtanja brodskih linija

BUŠKA je nacrt u obliku polukruga pomoću kojega brodograditelj odredi oblik i dimenzije rebara broda. Drveni brod se može dizajnirati na način da se oznake koje služe za konstruiranje središnje polovice trupa izvedu pomoću buške. Na ovaj se način konstruira četvrtina ukupnog broja rebara od glavnog rebra prema provi (može ih biti od jedan do tri istih dimenzija) i četvrtina prema krmi, ne uzimajući u obzir glavno ili glavna rebra. Polumjer buške ovisi o dužini broda i iznosi dvije dužine u omjeru 1 m u prirodi = 1 cm na papiru. Prvi se kvadrant polukružnice podijeli na onoliko dijelova koliko čini četvrtinu rebara. Povuku se usporednice s bazom buške. Iz buške se dobiju neophodni elementi za konstrukciju broda: skraćivanje četvrtine rebara prema provi i četvrtine…

O brganji i brganjanju

“Kad smo hodili u Modrave rano ujutro bi se digli, oko 6 – 7 već bi bili u brodu. Ovisno o vitru, išli bi na idro ili na 4 vesla. Kad bi došli u Modrave, obuli bi se u škohune, postole bi stavila u travesu. Za poisti bi uzeli šaku smokava i malo kruha. Ako je ‘ko ima brganju u brodu, bacili bi je po putu i ulovili koju kunjku ili mušulu. Na ravnoj škrili bi zapalili vatru i spekli školjke.” Lucija Čubrić, težakinja Ovo je samo jedna od mnogih priča betinskih težaka o tome kako su gotovo pa svakodnevno koristili brganju na putu do svojih posjeda gdje su išli raditi u polju. Zanimljivost vezana uz brganju je da su Betinjani češće jeli školjke nego ribu….

1 2
Promjena veličine fonta
Kontrast

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close