Muzej betinske drvene brodogradnje predstavlja izložbu “Šime Šandrić – u linijama broda” posvećenu jednom od najznačajnijih betinskih brodograditelja 20. stoljeća, majstoru koji je svojim radom povezao tradicijsko brodograditeljsko znanje s tehničkim projektiranjem i suvremenim razvojem male drvene brodogradnje.
Šime Šandrić (1922. – 2014.) brodograditeljski je zanat učio u obiteljskom škveru djeda Benjamina i ujaka Ljube Urode, a njegov profesionalni put vodio ga je od gradnje tradicijskih drvenih brodova karakterističnih za jadranske otoke i priobalje do projektiranja ribarskih brodova, jedrilica, turističkih brodova i velikih drvenih jedrenjaka. Tijekom desetljeća rada u Brodogradilištu Betina, a potom i kao samostalni projektant, sudjelovao je u realizaciji brojnih projekata za domaće i inozemne naručitelje.
Izložba poseban naglasak stavlja na Šandrićev projektantski rad. Sačuvani nacrti, tehnička dokumentacija, ugovori, rukopisne bilješke, fotografije i druga arhivska građa otkrivaju iznimnu preciznost njegova rada, a osobito živo prezentiraju način na koji se tradicijska brodogradnja druge polovice 20. stoljeća prilagođavala novim tehnologijama, propisima i potrebama naručitelja.
Od ribarskih brodova i sportskih jedrilica do projekata koji su betinsku brodogradnju povezivali sa SAD-om, zemljama sjeverne Afrike i europskim tržištem, brodograditeljski i projektantski opus Šime Šandrića svjedoči o razdoblju snažnog razvoja i modernizacije betinske brodogradnje. Posebno mjesto u njegovu radu pripada jedrilicama Viking i Valkerye, višestruko predstavljane na međunarodnim nautičkim sajmovima, kao i veliki drveni brodovi nastali u kasnijem razdoblju njegova projektantskog rada.
Izložba se temelji na opsežnoj dokumentarnoj građi, zabilježenim kazivanjima Šime Šandrića, razgovorima s članovima njegove obitelji i suradnicima te vrijednoj zbirci nacrta i tehničke dokumentacije koju je za potrebe istraživanja i izložbe ustupio njegov sin Vilije Šandrić. Kroz priču o životu i radu Šime Šandrića izložba istodobno govori i o mnogo široj dimenziji – razvoju betinske drvene brodogradnje, prijenosu znanja među generacijama te sposobnosti tradicijskog zanata da se mijenja, prilagođava i opstaje usprkos različitim izazovima.
Šime Šandrić pripadao je generaciji betinskih brodograditelja koja je zanat učila tamo gdje se stoljećima i učio – u škveru, uz starije majstore, drvenu građu, tradicijski alat i brod u nastajanju. No, njegov će ga profesionalni put odvesti još i dalje. Od dječaka koji je prve brodograditeljske vještine stjecao u radionici poznate betinske brodograditeljske obitelji Uroda postao je jedan od majstora koji su obilježili razvoj betinske drvene brodogradnje druge polovice 20. stoljeća. Nova izložba “Šime Šandrić – u linijama broda” prati upravo taj put.
Rođen 1922. u Betini, Šime je odrastao u obitelji duboko povezanoj s brodogradnjom. Nakon školovanja započeo je naukovanje kod djeda Benjamina Urode, radeći uz ujaka Ljubu Urodu i starijeg brata Nikolu, a Šime je sudjelovao u svakodnevnim poslovima gradnje drvenih brodova. Na škveru su se pretežno gradile gajete duljine od 5,5 do 7 metara te leuti duljine oko 7,5 metara, koji su predstavljali najprikladnija plovila za potrebe stanovništva šibenskog i zadarskog područja.
Šime Šandrić, rane godine
Nikola Šandrić, brat
Jedna od ključnih prekretnica u Šandrićevu profesionalnom razvoju dogodila se odlaskom na rad u Martinšćicu kraj Rijeke gdje se sustavnije susreće s tehničkim crtanjem, snimanjem brodskih linija i izradom projektne dokumentacije. Tradicijsko znanje stečeno u obiteljskom škveru tako počinje povezivati s tehničkim znanjima koja će obilježiti njegov kasniji rad.
Po povratku u Betinu sudjeluje u razvoju jedriličarstva u novoosnovanoj Narodnoj tehnici, a zatim se vraća u betinsko brodogradilište. Godine 1956. postaje poslovođa novogradnje, a od 1963. do umirovljenja 1981. djeluje kao tehnički rukovoditelj Brodogradilišta Betina.
Upravo je sposobnost da iskustvo majstora pretoči u nacrt jedna od najzanimljivijih značajki Šandrićeva rada. Crtao je linije brodova, građevne planove, linije rebara, konstrukcijske šablone i opće planove. Nacrt pritom nije zamijenio znanje stečeno u škveru – bio je njegov nastavak , način da se sve ono što brodograditelj zna o drvu, proporcijama, moru i ponašanju broda pretoči u preciznu tehničku dokumentaciju.
Tijekom narednih desetljeća Šime Šandrić sudjeluje u projektiranju i gradnji vrlo različitih tipova plovila: od gajeta, pasara i leuta do ribarskih brodova, sportskih i obiteljskih jedrilica, remorkera, turističkih brodova i velikih drvenih jedrenjaka. Njegov rad pritom je već prešao lokalne dimenzije. U vrijeme njegova tehničkog rukovodstva u betinskom Brodogradilištu realizirani su projekti za naručitelje iz različitih dijelova Jadrana, ali i iz SAD-a, Alžira, Tunisa i Sirije. Jedrilice Viking i Valkerye predstavljane su na europskim nautičkim sajmovima, a približno 40 primjeraka tih dvaju tipova plovila pronašlo je vlasnike i izvan tadašnje države. Vlasnici tih tipova jedrilica i danas komuniciraju, razmjenjuju podatke o svojim brodovima i njihovim brodograditeljima, nacrtima i linijama.
Šandrićev životni vijek gotovo simbolično obuhvaća jedno veliko razdoblje promjene. Počeo je u obiteljskom škveru u kojem se znanje prenosilo neposredno, s majstora na učenika, a profesionalno sazrijevalo u vremenu u kojem gradnja broda sve više zahtijeva tehničku dokumentaciju, projektantsku preciznost, nove materijale, motorizaciju i usklađivanje sa suvremenim propisima. Moglo bi se i reći da upravo zato priča o Šimi Šandriću nije samo biografija jednoga brodograditelja jer se kroz njegov rad može pratiti evoluciju same betinske brodogradnje – od obiteljski orijentirane djelatnosti do organiziranog brodogradilišta i zahtjevnih projekata za domaće i međunarodno tržište. Može se vidjeti i ono što se pritom nije promijenilo – temeljno poznavanje broda i materijala. U nacrtima koji čine temelj ove izložbe sačuvan je način razmišljanja brodograditelja, ostao je zapisan proces kojim se ideja pretvarala u brod. Šime Šandrić iza sebe je ostavio brodove koji još plove, nacrte prema kojima su nastajali i znanje koje je dijelio s generacijama brodograditelja.
Izložbom “Šime Šandrić – u linijama broda” nastojali smo dio tog velikog opusa prikupiti na jednom mjestu i ispričati priču o čovjeku čiji se profesionalni put može čitati kroz povijest betinske brodogradnje 20. stoljeća.
Izložbu otvaramo 5. rujna u 19:00 sati. Vidimo se u Muzeju!
