Izložba “Brodogradnja u objektivu” u prvi plan stavlja fotografije našeg lokalnog i svima dobro poznatog foto kroničara Jadranka Bosne i to još od dana kada davnih osamdesetih godina nabavlja svoj prvi analogni fotoaparat i počinje se baviti amaterskom fotografijom. Jadrankov opus je bogat i raznovrstan, a za pripremu ove izložbu donio nam je u muzej USB s preko 10 000 fotografija.
Jadranko Bosna rođen je 1959. godine. Nakon završene osnovne škole, njegov otac, brodograditelj, kasnije električar, potaknuo ga je da se što prije okrene radu, što je tada bilo uobičajeno. Dok su mnogi radili u poljoprivredu, on se radije zaposlio u brodogradnji.
Njegov profesionalni put započeo je kod majstora Čedomira Burtine Ćira, gdje je tri godine učio zanat sve do punoljetnosti. Godine 1976. zaposlio se na betinskom Škveru, gdje je proveo idućih 45 godina, s iznimkama za služenje vojnog roka i ratnih godina. Bio je zaposlenik Brodogradilišta i marine Betina, ali sa prijateljima se šalio da on nije kalafat, već se radije identificirao kao zaposlenik brodogradilišta, jer je obavljao različite poslove koji su mu bili povjereni.
Iako je sam izrađivao šablone i gradio brodove, ističe da nikad nije sam izgradio cijeli brod niti crtao nacrte. Radije je učio zanat kroz praksu, uz starije majstore. U slobodno vrijeme se u pravilu nije bavio brodogradnjom.
U radovima Jadranka Bosne, fotografija služi kao dokumentacijsko sredstvo i umjetnički medij koji nam dočarava ljepotu svakodnevnog života. Njegove fotografije služe kao dokumenti vremena i mjesta, nudeći autentične prikaze običnih ljudi, događaja i okruženja te često dokumentiraju društvene interakcije i rad na brodogradilištu, čuvajući ih za buduće generacije. Na taj način, one služe kao vizualni zapisi identiteta betinskih brodograditelja.
Fotografija je postala njegov hobi sasvim slučajno. Jadranko Bosna je od svojih početaka u fotografiji 1981. godine s prvim analognim fotoaparatom Agfa razvio duboku strast prema ovom umjetničkom izričaju i to dok je radio u kinu. Sad je izrađivao crno-bijele fotografije kod kuće. 2005. godine, prelaskom na prvi digitalni profesionalni aparat Canon EOS 360 otvorila su se nova vrata kreativnosti i tehnoloških mogućnosti. Svoje umijeće fotografije usavršavao je kroz godine, istražujući različite aspekte fotografije s različitim fotoaparatima, tako od 2009. koristi Olympus E3.
U 2019. godini Jadranko prelazi na Olympus OM-D E-M10, koji predstavlja novu fazu u njegovom fotografskom putovanju. Ovaj kompaktni, ali moćni fotoaparat omogućuje mu da ostane fleksibilan i kreativan u svom pristupu fotografiji. U posljednje vrijeme koristi aparat marke Nikon Z5, prebacujući se na ovaj brend zbog specifičnih zahtjeva i mogućnosti koje Nikon fotoaparati pružaju.
Iako je njegova sklonost fotografiji očita, Jadranko priznaje da je u početku izbjegavao fotografiranje ljudi zbog svoje sramežljivosti. S vremenom je shvatio koliko je važno ovjekovječiti trenutke i sada mu je žao što nije više fotografirao ljude u svojim ranim godinama fotografiranja. Fotografija mu više od hobija – to je način da se zabilježe važni trenuci i da se podsjeti na prošlost. Kroz knjige o fotografiji istražuje različite stilove i tehnike, a posebno ga privlače stare fotografije koje pružaju uvid u prošla razdoblja i načine života.
Ukratko, za autora ove izložbe, fotografija nije samo umjetnost ili tehnologija; ona je način za očuvanje uspomena i izražavanje kreativnosti te podsjećanje na vrijednosti i ljepotu prolaznih trenutaka. Fotografija je mnogo više od jednostavnog snimanja slika. Ona je jezik koji može prenijeti emocije, priče i važne trenutke. Kroz objektiv fotoaparata, fotografi hvataju prolazne trenutke i čine ih vječnima. Svaka fotografija nosi sa sobom svoju priču, svoj kontekst i svoju estetiku.
Za mnoge ljude fotografija je način da se izraze, da dijele svoje viđenje svijeta ili da zabilježe važne događaje i uspomene. Ona može biti sredstvo introspekcije, ali i način za povezivanje s drugima, kroz zajedničko dijeljenje vizualnih iskustava. Tehnologija je značajno promijenila fotografiju kroz godine, od prvih analognih fotoaparata do digitalne ere i sadašnjih naprednih sustava. Svaka promjena tehnologije otvara nove mogućnosti za eksperimentiranje i stvaranje, omogućujući fotografima da dosegnu nove visine u svojim umjetničkim i tehničkim dostignućima, makar i onim amaterskim.
Njegova kolekcija fotografija obuhvaća mnoge ljude i događaje, a posebno ga žalosti što nije više fotografirao tokom osamdesetih godina, kada su mnogi od tih ljudi još uvijek bili među njima. Iako nije bio profesionalni fotograf, njegova strast za fotografijom ostavila je trajni trag na njegov život i na zajednicu koju je dokumentirao.
Danas, iako njegov interes za fotografiju nije više isti kao nekada, i dalje rado pregledava svoje stare radove. Njegov život i rad, bilo da je riječ o brodogradnji ili fotografiji, oblikovani su ljubavlju prema zanatu i zajednici u kojoj je proveo cijeli svoj život. Njegove fotografije bilježe svakodnevni život s pažnjom na detalje, estetikom i emocionalnim dodirom. Kroz svoj rad, Jadranko Bosna nam pruža dubok uvid u svijet oko nas, potičući nas da cijenimo ljepotu i složenost svakodnevnih trenutaka.
O IZLOŽBI
Iako je opus Jadranka Bosne raznovrstan i širok izložba je podijeljena u osam tematskih cjelina obuhvaćenih u okviru zajedničke teme drvene brodogradnje. Drvena brodogradnja u svim je porama Jadrankovog profesionalnog i osobnog interesa što je olakšalo podjelu u predložene tematske okvire. Brodove i brodogradnju tako možemo doživjeti iz različitih perspektiva i uglova – kroz strogo dokumentarni proces izrade drvenoga broda te kroz prizmu umjetničkog dojma koji na promatrača ostavlja brod u gradnji. Bilo je važno fotografije staviti i u određeni vremenski i prostorni kontekst pa otud tematska odrednica koja odabrane fotografije smješta u betinski Škver nekad, ali i danas.
Drveni brod kao glavni lajtmotiv ove izložbe inspiracija je u svim svojim manifestacijama – dok je još u gradnji, na porinuću, u plovidbi, ali i za rivom, s posadom ili bez nje. Prizori zabilježeni objektivom pružaju nam i mogućnost povratka u stare dane betinskog Škvera dok je brodogradnja bila jačeg intenziteta, a sukladno tome i zapošljavala daleko veći broj brodograditelja u drvu.
Slike koje su ušle u uži probir za izložbu podijelili smo, kao i sam koncept izložbe, u 8 tematskih okvira:
Škver nekad
Škverani
Brodovi u gradnji
BrodART
Škver u 21. stoljeću
Brodovi u plovidbi
Brodovi u rivi
Obnove i porinuća
