Ribolovna naprava izrađena pletenjem pruća. Služi za lov glamoča (Gobiidae) i kosmelja (Dromia vulgaris) na manjim dubinama.
Ribolovna naprava izrađena pletenjem pruća. Služi za lov glamoča (Gobiidae) i kosmelja (Dromia vulgaris) na manjim dubinama.
Parangal je ribolovno sredstvo koje je i danas dosta rašireno među ribarima. Parangal je niz udica nanizanih na trajinu (konopac). Ribar na udice nadjene živi ili neživi mamac te baci u more tijekom noći. Ovisno o vrsti ciljane ribe, udice mogu biti veće i manje. U prošlosti su se većinom bacali radi ulova ugora (Conger conger), raža (Rajiformes), pasa (Squalus acanthias) ili mačaka (Scyliorhinus stellaris i Scyliorhinus canicula). Ta riba, osim ugora, mogla se kvalitetno osušiti i dugotrajno sačuvati.
Tradicijska tunja (ribolovna udica) izrađena je od niti konoplje, lana, pamuka ili konjske strune namotane na motovilo od drva i pluta. Služi za lov miješane ribe.
Neživi mamac za sipe na kojem razlikujemo glavu i tijelo. Na glavi su oči, te traci od vrha glave prema spoju s tijelom. Sipac se veže za uzicu i spusti u more metar samo 1 metar dalje od krme broda. Ribar u jednoj ruci drži udicu, a u drugoj mrežicu (lehunara) kojom zagrabi sipu (Sepiida) kad naiđe.
Naprava koja služi za osvjetljavanje pri noćnom ribolovu ostima, mrežama potegačama (trate). U metalnim rašljama palilo se uglavnom smilje, borovina ili smrekovina. Ribe privlači umjetna svjetlost gorućih grana.
Alat kojim se love ribe i glavonošci, s kraja ili iz broda. Broj zubi je neparan. U današnje vrijeme osti su varene, nekad su ih izrađivali kovači. Drveni držak je obično dugačak između 4 i 5 metara.
Brganja je alat za vađenje školjaka. Četvrtasta metalna konstrukcija stružući po morskom dnu hvata školjke koje završe u saku (mreži). Mreža se nekad izrađivala od žice, a u novije vrijeme od debele mreže. Brganju su izrađivali kovači, a vlasnici su sami izrađivali mrežu. Kanal između otoka Murtera i kopna izuzetno je pogodan za lov brganjom zbog pjeskovitog dna. „U staro vrime se brganjalo samo kad je bilo vitra, onda bi idrili i lovili škojke. Lovilo se u svako doba dana i godine. Veza bi brganju na zadnji mankul i vuka je po dnu di je sabun, po konalu. Po trzaju konopa se vidi koliko brzo se mriža puni i ima li škojak na dnu. Najboja pozicija za lov škojak je bila oko Tišnjanskog rata pa…
Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja
The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.