Ovaj ulomak preuzet je iz rada Ivane Škevin “O povijesti nekih betinskih i murterskih riječi“ objavljenom u Murterskom godišnjaku 11-12 (2015.), str. 119-142. Brgȁnja fi bragȅše fpl Jedna od posuđenica par excellence, u smislu da su govornici preuzeli predmet zajedno s označiteljem iz strane kulture je brgȁnja f ‘ribarska sprava (ili art) za lov školjaka, napravljena od željeznog okvira i žičane ili mrežaste košare; vuče se po dnu za brodom’. Boerio potvrđuje ovaj termin u venecijanskom u varijanti bragagna i opisuje ga kao ‘dugu i široku mrežu potegaču, koja se neko vrijeme poteže s broda a zatim se vadi puna ribe’ (BOE 96). O ovom ribarskom terminu govore svi konzultirani mletački izvori: Boerio (BOE 96), Rosamani (VMGD 28), Doria za tršćanski (GDDT 89), Marcato za…
Tradicijske metode crtanja brodskih linija
BUŠKA je nacrt u obliku polukruga pomoću kojega brodograditelj odredi oblik i dimenzije rebara broda. Drveni brod se može dizajnirati na način da se oznake koje služe za konstruiranje središnje polovice trupa izvedu pomoću buške. Na ovaj se način konstruira četvrtina ukupnog broja rebara od glavnog rebra prema provi (može ih biti od jedan do tri istih dimenzija) i četvrtina prema krmi, ne uzimajući u obzir glavno ili glavna rebra. Polumjer buške ovisi o dužini broda i iznosi dvije dužine u omjeru 1 m u prirodi = 1 cm na papiru. Prvi se kvadrant polukružnice podijeli na onoliko dijelova koliko čini četvrtinu rebara. Povuku se usporednice s bazom buške. Iz buške se dobiju neophodni elementi za konstrukciju broda: skraćivanje četvrtine rebara prema provi i četvrtine…
O brganji i brganjanju
“Kad smo hodili u Modrave rano ujutro bi se digli, oko 6 – 7 već bi bili u brodu. Ovisno o vitru, išli bi na idro ili na 4 vesla. Kad bi došli u Modrave, obuli bi se u škohune, postole bi stavila u travesu. Za poisti bi uzeli šaku smokava i malo kruha. Ako je ‘ko ima brganju u brodu, bacili bi je po putu i ulovili koju kunjku ili mušulu. Na ravnoj škrili bi zapalili vatru i spekli školjke.” Lucija Čubrić, težakinja Ovo je samo jedna od mnogih priča betinskih težaka o tome kako su gotovo pa svakodnevno koristili brganju na putu do svojih posjeda gdje su išli raditi u polju. Zanimljivost vezana uz brganju je da su Betinjani češće jeli školjke nego ribu….
Lita od kalafatanja
Slika: lita od kalafatanja – dlijeta različite debljine oštrice, služe za šuperenje. Na betinskim brodogradilištima se do pedesetih godina 20. stoljeća cjelokupna obrada drva obavljala ručno. Alate su izrađivali lokalni kovači u suradnji s brodograditeljima. Pri obradi drva i gradnji broda čak i vrlo sitni radovi zahtijevaju posebno oblikovane alate. Nakon piljenja drva različitim vrstama pila, dobiveni komadi se obrađuju nizom različitih alata prije ugradnje u brod. Alatima za tesanje poput sjekire, bradve, teslice i različitih tipova blanja drvo se oblikuje po predodređenim linijama koje je osmislio brodograditelj dizajnirajući brod. “Sav alat je bio jednostavan. Tesla, lito i šegac su osnova svakoga kalafata. Tesla je glavna, komanda, za ravnanje rebara i davanje linija. Četiri lita za šuperenje i kanava, kasnije se koristila stupa umočena u…